Sadržaj je preuzet sa stranica DuLista

Sudjelovali su, uz Zampeli, Marija Kojaković, Božo Benić, te Boris Njavro, a arhitektica Zampeli pričala je o ruševinama bizantskih zgrada u srednjovjekovnim grčkim naseljima utvrđenim zidinama, te napuštenim zgradama novijeg datuma u Ateni, koje zasigurno zaslužuju novi život, a tek kada su pažljivo obnovljene postaju aktivni i atraktivni prostori bogati pričama iz prošlosti i sadašnjosti, ispunjeni novim uporabnim mogućnostima.
​
Aktiviranje ovog uspavanog potencijala uzbudljivi su projektantski ciljevi, što je predstavljeno kroz seriju odabranih radova grčke arhitektice Elene Zampeli.

Društvo arhitekata Dubrovnik, Društvo dubrovačkih pisaca i Umjetnička galerija Dubrovnik
​
LITERAT #8
Ciklus putopisa dubrovačkih arhitekata / predstavljanje časopisa
Boris Njavro, Božo Benić, Marija Kojaković
 
REstore, REfurbish, REnovate, RElive
Iskustva iz Grčke / predavanje
Elena Zampeli
 
Društvo arhitekata Dubrovnik, Društvo dubrovačkih pisaca i Umjetnička galerija Dubrovnik organiziraju predstavljanje novog broja časopisa Literat, godišnje revije revije za književnost i publicistiku u izdanju Društva dubrovačkih pisaca, te predavanje grčke arhitektice Elene Zampeli o metodama arhitektonskih intervencija u osjetljivim kulturno-povijesnim ambijentima.

Predstavljanje časopisa i popratno predavanje održat će se u petak 24. studenoga 2017. u 19 sati u Galeriji Dulčić Masle Pulitika.

Sudjeluju Boris Njavro, Božo Benić, Marija Kojaković, dok će predavanje održati grčka arhitektica Elena Zampeli.
 
O PREDAVANJU
 
Ruševine bizantskih zgrada u srednjovjekovnim grčkim naseljima utvrđenim zidinama, jednako kao i napuštene zgrade novijeg datuma u Ateni zasigurno zaslužuju novi život, a tek kada su pažljivo obnovljene postaju aktivni i atraktivni prostori bogati pričama iz prošlosti i sadašnjosti, ispunjeni novim uporabnim mogućnostima.

​Aktiviranje ovog uspavanog potencijala uzbudljivi su projektantski ciljevi, a što će biti predstavljeno kroz seriju odabranih radova grčke arhitektice Elene Zampeli. Predavanje će se održati na engleskom jeziku.

Večeras su ga u Saloči od zrcala predstavili Vinko Rožić i Boris Njavro iz ‘Pisaca’ uz Antu Tonćija Đurkovića i Tajanu Martić iz Kazališne družine Kolarin te Galaktičkog vapaja na gitari uz nekoliko kantautorskih pjesama. Uz to, svoja djela su čitali Barbara Klepić i Stanko Krnjić, a Rožić je pročitao ulomak iz zanimljvog putopisa Sanele Meco.
Novi Literat donosi mnoštvo zanimljivih tema – od godišnjica pa do dubrovačkog ‘ženskog kruga', putopisa, priča, pjesama… Tu je I mnoštvo sjećanja, ali i mnoštvo zanimljivih suradnji. Više pogledajte ovdje.
Literat otvara nikad objavljena pjesma ‘Dubrovačke kundurice’ znanog dubrovačkog neponovljivog lika Lorenca Perce, koju je napisao 1958., a u arhivi svog oca pronašao je Srećko Jakšić. Upravo su nju izveli Kolarini, a u čemu možete uživati ovdje.
Uvodni dio Literata posvećen je važnim godišnjicama – u tom prilogu su pjesma slikara Antuna Masle svom prijatelju i slikaru Ivu Dulčiću, zatim dio posvećen godišnjici Marina Držića; dva kratka dramska teksta Luka Paljetka i igrokaz Tonka Maroevića, te tekst Davora Mojaša i sjećanje Maje Nodari na obilježavanje godišnjice iz 1967. godine. Dalje Literat nudi uvodni dio novog romana Rade Jarka, zatim priče Vedrana Benića, Valentine Vukman Zelić, Marije Đanović, Petre Jelača, Iva Kara Pešića, Domagoja Vidovića, Fiilipa Šovagovića, Borisa Njavra, Vinka Rožića, prijevode Anamarije Paljetak i Maria Kopića, eseje Hrvoja Ivankovića o Davoru Mojašu povodom nagrade Grada Dubrovnika, Ivana Viđena o župniku Grada don Stanku Lasiću, Maje Nodari o nestanku dubrovačke Remize, Nikole Šubića o neponovljivom Vlahu Obuljenu Slijepom…
Tu je i poezija dubrovačkih pjesnika; Barbara Klepić, Marija Matana Bazdan, Mariela Marković, Sanja Brbora, Vesna Čelebić, Marija Grazio, Ivana Lovrić Jović, Sunčica Šimić, Slavka Jurić, Anita Martinac, Stanko Krnjić, Ljubo Krmek, Vojo Šindolić, Joško Škerlj, Galaktički Vapaj, Nikša Selmani, Joško Sindik, Antonio Bratoš, Perica Vulić Voćanec, tu su i kratki zapisi Điva Bašića, a poseban i zanimljiv prilog ovog Literata svakako su putopisi dubrovačkih arhitekata; Marije Kojaković, već spomenute Sanele Budalica Meco i Boža Benića.
– Presjek kroz Literat vrijedi spomenuti ali Literat vrijedi i pročitati – prelistajte ga. On je takav kakav jest – vi nam dajete priloge, mi ih objavimo i živimo ih kroz Literat, baš kao i kroz časopis ‘Dubrovnik’. Mislim da živi ta dubrovačka riječ koja je sve veća i veća i sve češća i češća – i sve kvalitetnija – naglasio je Njavro na kraju same promocije, najavivši dvije nove promocije – knjige ‘Dan kad je umro prijatelj’ Iva Oreškovića, ali i zanimljivu suradnju s akademikom Paljetkom povodom 450. obljetnice smrti Marina Držića.
U uredništvu Literata osmog su Mariela Marković, Davor Mojaš, Vinko Rožić i Boris Njavro kao izvršni urednik, naslovnicu kao i svih Literata dosad osmislila je Nora Mojaš, a za tehničku i dizajn opremu zadužen je Nedim Meco.

Tekst i slika preuzeti sa stranica DuLista (fotogalerija)

U sklopu svog ljetnog književnog programa Art radionica Lazareti i Društvo dubrovačkih pisaca održali su predstavljanje novog broja svoga godišnjaka – zbornika Literata.
Ovaj zbornik Društva pisaca donosi preko 40 znanih i nešto manje znanih dubrovačkih autora i njihovih književnih uradaka raznih stilova, od pjesama, proze, drame do eseja i prijevoda.
Svi su oni predstavljeni i spomenuti, a neki od autora pročitali su svoje uratke – Barbara Klepić, Stanko Krnić, Matko Sršen, Irja Jerković, Ivana Lovrić Jović, Mato Jerinić. Dubrovački pjesnik Galaktički Vapaj je i večer dodatno uljepšao kantautorskim pjesmama.
U programu su sudjelovale, te neke dijelove Literata i pročitale dvije Lerovke – Ksenija Seka Medović i Jasna Held, a večer je, kao i svako predstavljanje Literata, protekla ugodno i u veselom društvu.

Tekst (Mia Njavro) i fotografije (Zvonimir Pandža) su preuzeti iz DuLista

Uz njega, ugodno večer kroz koju su publiku vodili članovi uredništva Vinko Rožić i Boris Njavro, a odabrane dijelove tekstova čitale su članice Studentskog teatra Lero Ksenija Seka Medović i Jasna Hedl, oblježila su i druga izdanja objavljena ove godine.

Literat šesti nam nudi 32 priloga dubrovačkih autora, od poezije, proze, dramskih tekstova, prijevoda, do eseja i tematski raznolikih tekstova, od povijesno sjetnih o svakako značajnim likovima našeg Grada, do književnih, filozofskih i likovnih priloga.Prva knjiga predstavljena na druženju Društva dubrovačkih pisaca i publike je knjiga ‘Tjeskoba’, autora Zdravka Ostojića. Njegove stihove čitale su Jasna Held te Seka Medović, a o knjizi je zapisala i govorila i prof. Maja Milošević.
– Glavni motiv od kojeg se pokreću sve riječi i sve misli su prozor – kao svjetlost, suprotnost mraku, nada koja se suprostavlja beznađu, kao sloboda koja stoji nasuprot neslobodi (…) Autor je duboko svjestan hladnoće, tragom njegovih unutarnjih bitaka možemo samo zaključiti kako i ove pjesme mogu biti svojevrsni prozor, izlaz, vrisak, želja za dijeljenjem i podjelom vlastitih unutarnjih bitaka, kao spomenar na neke druge, stvane bitke. Tjeskoba je temeljni osjećaj, nosioc krivnje, nade čežnje, boli – zapisala je i pročitala o ‘Tjeskobi’ Maja Milošević, a Ostojić je i sam podijelio s publikom nekoliko svojih misli, zapisanih svojih tjeskoba, te crtica iz rata. Za svoje djelo kazao je kako je ‘morao kriknuti ovom skromnom knjižicom’, iz koje je i sam pročitao jednu pjesmu.

Na promociji je važno mjesto zauzela i nova knjiga eseja o umjetnosti dubrovačkog filozofa i prevoditelja Maria Kopića, ‘Prozori – ogledi o umjetnosti’, o kojem je tekst pročitao Vinko Rožić, tajnik Društva dubrovačkih pisaca, ističući među ostalim kako se radi o ‘autoru koji živi odmaknuto i izbjegava javnost’.
-Kopić je kao filozofski pisac od početka prepoznatljiv po svojoj učenosti i obavještenosti. Kreće se u širokom rasponu filozofskih i teorijskih tema i disciplina (…). Ono što odmah upada u oči kod čitanja Kopićeve knjige posvećene tajni umjetnosti jest predanost duhu istančanosti (…). Kopić je autor koji u svemu traži ono što se skriva iza lica svijeta – spomenuo je među ostalim Rožić, prisjetivši se i najvećih prijevoda Kopića, poput prijevoda ‘Tako je govorio Zaratustra’ velikog Friedricha Nietzschea, te ostalih Kopićevih velikih djela.

U ugodnoj večeri publika je imala priliku upoznati i ‘omiljene dubrovačke Engleze iz Karmena’, Van Bloemen, te i knjigu objavljenu o njima, ‘The Coffee house that never died’ koju je napisao engleski novinar Boyce Richardson.

U kratkom intervjuu kojeg su pred publikom ‘učinili’ Richardson i Rožić, publika je upoznala kako je teklo putovanje Richardsona do ove knjige, te poznanstvo njega i obitelji Van Bloemen koje uz puno ljubavi traje i danas. Tako se ‘coffee house’ pretvorio u kultno mjesto, kako društveno, tako i ‘in’, koje je posebno obilježilo razdoblje šezdesetih, a kojeg su vodili Sheila i Michael Van Bloemen, koji su među ostalim i pomogli mnoštvu mladih, tada neafirmiranih umjetnika, kao dvoje slobodoumnih i hrabrih, pa pomalo i provokativnih ljudi. Tako Michaela naziva izvanrednim, a Sheilu hrabrom, a prisjetio se u intervjuu i dolaska obitelji u Dubrovnik, gdje žive i dan danas sa svojom širom obitelji.

LITERAT ŠESTI ili svega pomalo od dubrovačkih pisaca

Naslovnu stranicu i ovaj put osmislila je Nora Mojaš, urednički dio obavili su Boris Njavro, Davor Mojaš i Vinko Rožić, a Literat otvara gospar Tomislav Šuljak sa svojih šest pjesama, uz zanimljiv podatak kako je to prvo objavljivanje pjesama ovog omiljenog Dubrovčanina. Uz njegove, tu su i pjesme Luka Paljetka iz njegove neobjavljene nove zbirke Nakupine, zatim tri do sada nikad objavljene pjesme pokojnog Milana Milišića koje je i ovaj put za Literat ustupila njegova supruga Jelena Trpković. Kao redovni suradnik tu je i Vojo Šindolić sa svojim pjesmama iz ciklusa Vježbanje darežljivosti, kao i ‘stalni’ autori Marija Grazio, Josip Joško Škerlj i Stanko Krnjić, zatim Kaja Đerek, Marija Nenada, te prvi put sa svojim pjesmama Sanja Brbora i Aida Saltarić, kao i pjesnik sa Korčule Luka Krajančić.
Prozne priloge Literata potpisuju Antun Pavešković, Domagoj Vidović, Boris Njavro, Marija Đanović, Marko Giljača, Valentina Vukman i Vinko Rožić sa svojim pričama.

Dramski dio Literata nude dva zanimljiva teksta, nikad objavljena drama Matka Sršena ‘Monada za dvije mone’ te kraća dramska igra o Vojnovićima i Gundulićevom snu Davora Mojaša.

Hrvoje Ivanković otvara dio kojeg čini nekoliko ‘sjetnih’ tekstova, autor je sjajnog memoarskog teksta o znanom gosparu Grada Ivu Saraki, Stjepan Ćosić piše o Mari Natali, Ivan Vigjen o Zvonimiru Kisiću, Maja Nodari o blagdanu Gospe od Danača, a Nikola Šubić o Mavru Vetranoviću. U prilogu ‘O metamorfozi pjesnika stvari’ Tea Rogić Musa sjajno analizira Milišićevu pjesmu ‘Vjerujući u stvari’, Antun Karaman ponudio je prilog ‘Osmjeh sjetnog fauna’ ili priču o slikaru, Ivana Lovrić Jović za ovaj Literat eskluzivno je sačuvala jedan od otkrivenih testamenata i oporuka uz njena pojašnjena pronađenog starog teksta , a o Ivaninom istraživanju dubrovačkih frančezarija prilog je napisala Katja Bakija. ‘Dalmatinski boravak’ putopis je po našim krajevima njemačkog pisca Ernsta Jungera iz tridesetih godina prošlog 20. stoljeća, do sada neobjavljen, a u Literatu u prijevodu Maria Kopića, a tu je i Đivo Bašić sa svojim sad već redovnim duhovitim prilogom.

Na kraju ove 2015. godine Društvo dubrovačkih pisaca poziva svoje članove, prijatelje i zaljubljenike u dobru knjigu na ugodno književno večer i predstavljanje svog godišnjeg zbornika Literat broj 6., kao i ostalih knjiga koje su objavili u ovoj godini, da navrate u ponedjeljak, 14. prosinca u Art radionicu Lazareti, u zadnju lađu, s početkom u 19.30 sati.

Uz Literat, predstaviti će se i knjiga pjesama „Tjeskoba“ Zdravka Ostojića o kojoj će govoriti Maja Milošević, zatim nova knjiga eseja o umjetnosti i filozofiji „Prozori“ Maria Kopića, te knjiga „The Coffee house that never died“ o obitelji van Bloemen, omiljenim dugogodišnjim dubrovačkim Englezima iz Karmena, koju je napisao engleski novinar Boyce Richardsona i koji će nam o tome nešto i ispričati.

O svemu što je ove godine objavljeno nešto će reći i članovi uredništva Davor Mojaš, Boris Njavro i Vinko Rožić, a odabrane djelove tekstova čitati će članice Studentskog teatra „Lero“ Ksenija Seka Medović i Jasna Hedl.

Vidimo se u Art radionici u Lazaretima u 19. 30 u ponedjeljak, 14. prosinca.

Naslovnu stranicu i ovaj put osmislila je Nora Mojaš, urednički dio obavili su Boris Njavro, Davor Mojaš i Vinko Rožić, a „Literat“ otvara gospar Tomislav Šuljak sa svojih šest pjesama, uz zanimljiv podatak kako je to prvo objavljivanje pjesama ovog omiljenog Dubrovčanina. Uz njegove, tu su i pjesme Luka Paljetka iz njegove neobjavljene nove zbirke „Nakupine“, zatim tri do sada nikad objavljene pjesme pokojnog Milana Milišića koje je i ovaj put za „Literat“ ustupila njegova supruga Jelena Trpković. Kao redovni suradnik tu je i Vojo Šindolić sa svojim pjesmama iz ciklusa „Vježbanje darežljivosti“, kao i „stalni“ autori Marija Grazio, Josip Joško Škerlj i Stanko Krnjić, zatim Kaja Đerek, Marija Nenada, te prvi put sa svojim pjesmama Sanja Brbora i Marija Saltarić, kao i pjesnik sa Korčule Luka Krajančić.

Prozne priloge „Literata“ potpisuju Antun Pavešković, Domagoj Vidović, Boris Njavro, Marija Đanović, Marko Giljača, Valentina Vukman i Vinko Rožić sa svojim pričama.

Dramski dio „Literata“ nude dva zanimljiva teksta, nikad objavljena drama Matka Sršena „Monada za dvije mone“ te kraća dramska igra o Vojnovićima i Gundulićevom snu Davora Mojaša.

Hrvoje Ivanković otvara dio kojeg čini nekoliko „sjetnih“ tekstova, autor je sjajnog memoarskog teksta o znanom gosparu Grada Ivu Saraki, Stjepan Ćosić piše o Mari Natali, Ivan Vigjen o Zvonimiru Kisiću, Maja Nodari o blagdanu Gospe od Danača, a Nikola Šubić o Mavru Vetranoviću. U prilogu „O metamorfozi pjesnika stvari“ Tea Rogić Musa sjajno analizira Milišićevu pjesmu „Vjerujući u stvari“, Antun Karaman ponudio je prilog „Osmjeh sjetnog fauna“ ili priču o slikaru, Ivana Lovrić Jović za ovaj „Literat“ eskluzivno je sačuvala jedan od otkrivenih testamenata i oporuka uz njena pojašnjena pronađenog starog teksta , a o Ivaninom istraživanju dubrovačkih frančezarija prilog je napisala Katja Bakija. „Dalmatinski boravak“ putopis je po našim krajevima njemačkog pisca Ernsta Jungera iz tridesetih godina prošlog 20. stoljeća, do sada neobjavljen, a u „Literatu“ u prijevodu Maria Kopića, a tu je i Đivo Bašić sa svojim sad već redovnim duhovitim prilogom.

Raznoliko tematski i stilom pisanja, svakako dovoljno za privući i ovaj put dubrovačku čitalačku publiku. Po najavama predstavljanje „Literata“ broj 6. trebalo bi se dogoditi u prvom dijelu prosinca i po najavama i po običaju u Art radionici Lazareti.