Sadržaj preuzet sa stranice Dubrovačkog vjesnika

Zahvaljujući suradnji Matice hrvatske - ogranak Dubrovnik i Matice hrvatske - ogranak Široki Brijeg u Saloči od zrcala upriličena je promocija zbirki pjesama fra Mladena Rozića. Na početku su okupljene pozdravili katedralni župnik don Stanko Lasić te predsjednica dubrovačkog ogranka Matice hrvatske - znanstvenica Slavica Stojan. Predsjednik Matice hrvatske u Širokom Brijegu Gojko Jelić bio je moderator promocije te je ujedno pročitao nekoliko Rozićevih pjesama.

Sam autor, kojemu je ovo peta zbirka, naglasak je stavio na ljubav posebno istaknuvši važnost osmijeha i lijepe riječi. Životna zadaća svakog pojedinca jest učini svijet boljim, poeziju je nazvao "čudnim svijetom razmišljanja koji se pretače u čitatelja i tamo zrije". Teme njegovih strastvenih pjesama jesu sjeta, čežnja i ljubav jer "bez ljubavi nema ni lijepe riječi". Za Rozića je "poezija drugovanje s Tvorcem svega".

- Toliko lijepoga ima u svakome od nas, ali problem života na zemlji jest to da nam ljudi nisu važni, poručio je franjevac.

Fra Ilija Drmić kazao je kako su Rozićeve pjesme male, ali svaka je pjesma veliki, ogromni tekst iz kojeg bi se mogla reći cijela propovijed. Predsjednik Društva dubrovačkih pisaca, Boris Njavro pohvalio je pjesnika opisavši njegovu poeziju kao "lirsko-poetsku meditaciju koja je spokoj duši". 

U glazbenom dijelu nastupio je fra Marin Karačić koji je uz pratnju Pera Tomića (gitara) izveo nekoliko duhovnih pjesama.

Sadržaj je preuzet sa stranica DuLista

Sudjelovali su, uz Zampeli, Marija Kojaković, Božo Benić, te Boris Njavro, a arhitektica Zampeli pričala je o ruševinama bizantskih zgrada u srednjovjekovnim grčkim naseljima utvrđenim zidinama, te napuštenim zgradama novijeg datuma u Ateni, koje zasigurno zaslužuju novi život, a tek kada su pažljivo obnovljene postaju aktivni i atraktivni prostori bogati pričama iz prošlosti i sadašnjosti, ispunjeni novim uporabnim mogućnostima.
​
Aktiviranje ovog uspavanog potencijala uzbudljivi su projektantski ciljevi, što je predstavljeno kroz seriju odabranih radova grčke arhitektice Elene Zampeli.

Društvo arhitekata Dubrovnik, Društvo dubrovačkih pisaca i Umjetnička galerija Dubrovnik
​
LITERAT #8
Ciklus putopisa dubrovačkih arhitekata / predstavljanje časopisa
Boris Njavro, Božo Benić, Marija Kojaković
 
REstore, REfurbish, REnovate, RElive
Iskustva iz Grčke / predavanje
Elena Zampeli
 
Društvo arhitekata Dubrovnik, Društvo dubrovačkih pisaca i Umjetnička galerija Dubrovnik organiziraju predstavljanje novog broja časopisa Literat, godišnje revije revije za književnost i publicistiku u izdanju Društva dubrovačkih pisaca, te predavanje grčke arhitektice Elene Zampeli o metodama arhitektonskih intervencija u osjetljivim kulturno-povijesnim ambijentima.

Predstavljanje časopisa i popratno predavanje održat će se u petak 24. studenoga 2017. u 19 sati u Galeriji Dulčić Masle Pulitika.

Sudjeluju Boris Njavro, Božo Benić, Marija Kojaković, dok će predavanje održati grčka arhitektica Elena Zampeli.
 
O PREDAVANJU
 
Ruševine bizantskih zgrada u srednjovjekovnim grčkim naseljima utvrđenim zidinama, jednako kao i napuštene zgrade novijeg datuma u Ateni zasigurno zaslužuju novi život, a tek kada su pažljivo obnovljene postaju aktivni i atraktivni prostori bogati pričama iz prošlosti i sadašnjosti, ispunjeni novim uporabnim mogućnostima.

​Aktiviranje ovog uspavanog potencijala uzbudljivi su projektantski ciljevi, a što će biti predstavljeno kroz seriju odabranih radova grčke arhitektice Elene Zampeli. Predavanje će se održati na engleskom jeziku.

Ovu knjižicu, nazvanu ‘za svačiji špag’ priredio je te ujedno i preveo odabrane pjesme Luko Paljetak. U predstavljanju ove knjige, večeri francuske poezije i šansone, sudjelovali su akademik Luko Paljetak, Sebastijan Vukosavić, Boris Njavro i uz Sebu, na harmonici Mario Miladin.

​– Želim vam večeras ugodan provod. Skupili smo se iz jednog zanimljivog razloga, druge knjižice u nizu ‘za svačiji špag’. Prošle godine je gospar Luko Paljetak spominjao kako je 80 godina od smrti velikog Lorce. Tako je izniknula prva knjižica u biblioteci Mirac mali, a Luko ide dalje i stalno radi, te je tako došlo do knjižice o još jednom velikom autoru, Jacquesu Prévertu. Ponovo je gospar Luko preveo pjesme na svoj način, napravio pogovor i sve pripremio, dok je korekturu knjižice učinila Anuška Paljetak kojoj posebno zahvaljujemo. Slijedi treća, što će biti ugodno iznenađenje, no o tome ima vremena – kazao je uvodno Boris Njavro na početku večeri te prepustio riječ akademiku Paljetku.
​
– Razlog večerašnjeg okupljanja je jednostavan – večeras nema nikakvih događaja – nasmijao je Paljetak sve prisutne kazavši kako smo ‘svi mi jedan događaj’. No…

-No, najveći događaj na svijetu je ljubav. To je ovaj veliki autor shvatio valjda na samom početku svog života, da nema drugog ili boljeg rješenja za ovaj naš komplicirani svijet, boljeg načina za dvoje ljudi… Ljubav je jedina i najbolja stvar. ‘Čovjek bez ljubavi nalik je na feral bez svjetlosti, na javnu kuću bez ferala, na luku bez mornarske četvrti, bez muzike i pjesme, glupu kao nosač aviona’, zapisao je Prévert. U ovom malom citatu možemo otkriti ne samo svu filozofiju ovog čovjeka, koji je također bio i izvrstan slikar, kolažist, već sažetost njegovog rada – kazao je Paljetak, dodavši kako je Prévert shvatio kako postoji samo ljubav, ona najjednostavnija.

– Kad prestane ta vrsta ljubavi, nema više tragedije, idemo dalje. Stvar je vrlo jednostavna, funkcionalna i na toj filozofiji odgojile su se mnoge generacije. Na Jacquesu Prévertu. Uzmite u obzir kako su mnoge majke svojoj djeci dale ime Barbara upravo pjesme koja se zove ‘Barbara’, da su se i zbog njegovih stihova mnogi zaljubljivali i posuđivali ih kao svoje. Kao mladi početnici pjesnici, znali smo posegnuti u Préverta, da nam pomogne u času kad nam ponestaje inspiracije. No, ljubavi jesmo imali dovoljno. Uvijek je ima dovoljno, samo ju ne vidimo – dodao je akademik Paljetak, kazavši kako Prévert bio ‘veliki vjernik ljubavi’, dok s druge strane pak ‘ateist, anarhist, no zapravo za urednu pobunu svijeta i uredni kaos’.

-Zašto smo zaboravili Préverta? To je pitanje na koje je teško odgovoriti. Jesmo li mi to ogrubjeli? Jesmo li našli neke druge pjesnike, jesu li pjesnici – ‘rockeri’ dostojna zamjena? Oni su isto, samo na drugom planu. Zašto smo zaboravili Préverta? Zato što, odjedanput, ne želimo više biti nježni, ne želimo biti zaljubljeni. Želimo biti ‘tough’, kliknuti odmah na prvu, a kliknuti na prvu znači – ugasiti na drugu – zaključio je Paljetak.